Sjednica Vlade: Počinju pregovori o kolektivnim ugovorima za javne službe

Vlada je danas donijela odluke o pokretanju pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora za javne službe te imenovala pregovaračke timove, čime i formalno počinje proces pregovora sa sindikatima o budućim pravima zaposlenika u tom sektoru. Prihvaćena je i Povelja o urbanom razvoju Republike Hrvatske koja se donosi radi poticanja razvoja pametnih, održivih i uključivih gradova, a u saborsku proceduru su upućene i izmjene i dopune Zakon o trgovačkim društvima te Zakona o poticanju ulaganja.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na početku sjednice iznio je mjesečno izvješće o provedbi obnove na potresima zahvaćenim područjima, kazavši kako je u listopadu završena obnova 157 obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, a otvoreno je 116 gradilišta.

Izvijestio je i da je do sada obnova u potpunosti završila na 12.546 lokacija, od čega na 11.864 privatnih zgrada i kuća, odnosno 47.327 stambenih jedinica te 663 projekata Fonda solidarnosti, a s današnjim danom izgrađeno je 297 obiteljskih kuća, dok su 272 u postupku gradnje.

Prošli mjesec je krenuo i koncept tzv. blokovske obnove, a riječ je o radovima u osam blokova s ukupno 1.129 stambenih jedinica, čime značajno pojednostavnjujemo obnovu, istaknuo je Bačić, kazavši kako su donesene odluke o obnovi dva bloka - Blok 20 u Zagrebu i Blok Meštrović u Sisku, a u postupku nabave su Blok Rimska ulica u Sisku i Blok Zrinski u Zagrebu.

Značajno povećanje završene obnove zgrada javne namjene

"Uz obnovu privatne imovine u listopadu bilježimo značajno povećanje završene obnove zgrada javne namjene koje su financirane najvećim dijelom iz Fonda solidarnosti", rekao je ministar.

Dosad je na obnovu javne i privatne imovine sveukupno potrošeno 3,1 milijarde eura, od čega se na zagrebački potres odnosi 1,81 milijarda eura, a na petrinjski 1,32 milijarda eura, dok je u financijskim projekcijama za iduću godinu osigurano 1,2 milijarda eura koji će biti uloženi za obnovu, rekao je Bačić, i dodao kako je Vlada, za obnovu zgrada javne namjene čija obnova nije bila prihvatljiva u sklopu Fonda solidarnosti, odobrila pomoć za sanaciju šteta od potresa u iznosu od 8,7 milijuna eura.

Donesene odluke o pokretanju pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora za javne službe

Vlada je donijela odluke o pokretanju pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora za javne službe te imenovala pregovaračke timove, čime i formalno počinje proces pregovora sa sindikatima o budućim pravima zaposlenika u tom sektoru. Pregovarat će se o kolektivnim ugovorima za djelatnosti socijalne skrbi, za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, za znanost i visoko obrazovanje, za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i o granskom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna.

Pregovori su nužni s obzirom na to da su kolektivni ugovori za javne službe istekli te je na snazi produljena primjena odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima zaposlenika.

Obrazlažući odluku za zaposlenike u ustanovama u kulturi, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je dosadašnju dobru suradnju sa sindikatima.

"Na tragu tog značajnog povećanja i koeficijenata i plaća razgovarat ćemo, u prvom redu, o uvjetima rada", rekla je.
Usvojena Povelja o urbanom razvoju Republike Hrvatske

Na današnjoj sjednici prihvaćena je Povelja o urbanom razvoju Republike Hrvatske koja se donosi radi poticanja razvoja pametnih, održivih i uključivih gradova, a potpisat će je s 22 hrvatska grada.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je kako je Vlada u financijskoj perspektivi 2021. - 2027. stvorila pretpostavke za korištenje dvostruko više sredstava iz europskih fondova za održivi urbani razvoj u odnosu na prethodnu financijsku perspektivu.

U provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, kao alata za provedbu održivog urbanog razvoja, uključena su 22 grada, naveo je, a za njih je osigurano 680 milijuna eura bespovratnih sredstava te dodatnih 170 milijuna eura kroz novoformirani urbani razvojni fond.

"Ukupno je to 850 milijuna eura osiguranih za ulaganja u gradove do 2030. godine kako bi oni postali zeleniji, digitalni i tehnološki napredni gradovi", naglasio je Erlić.

Četiri grada središta su urbanih aglomeracija - Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, deset ih je središte većih urbanih područja - Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci, a osam gradova središta su manjih urbanih područja - Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Po uzoru na Urbanu agendu Europske unije i u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom te preporukama OECD-a, dodao je Erlić, cilj Vlade je maksimalno iskoristiti potencijal gradova za rast i razvoj, a te gradove prepoznajemo kao pokretače društvenih promjena i važne partnere u politici ujednačenog regionalnog razvoja.

"Provedbom Povelje stvorit će se uvjeti za uspostavu kontinuiranog dijaloga, partnerstva i suradnje svih relevantnih dionika te unaprijediti postojeća zakonodavna regulativa za urbani razvoj", zaključio je ministar.

U saborsku proceduru upućene izmjene i dopune Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite

U saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene i dopune Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite kojim se, kako je rekao ministar zdravstva Vili Beroš, dopunjuju odredbe vezane uz područje osiguranja kvalitete zdravstvene zaštite u dijelu procjene zdravstvenih tehnologija.

Propisuje se, između ostaloga, da troškove postupka procjene zdravstvenih tehnologija snosi podnositelj zahtjeva, a visinu tih troškova odlukom utvrđuje ministar zdravstva.

Mijenjaju se i odredbe koje se odnose na novčane kazne na području praćenja kvalitete zdravstvene zaštite i akreditacijskog postupka, a radi uvođenja eura.

Nova uredba o davanju na uporabu nekretnina u državnom vlasništvu

Vlada je donijela Uredbu o davanju na uporabu nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske tijelima državne uprave, drugim subjektima i jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave, a novost je da se lokalnim jedinicama nekretnina može dati bez naknade i javnog natječaja, no uz uvjet uzajamnosti, koji, kako je pojasnio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, podrazumijeva da lokalna jedinica i ustanova čiji je osnivač lokalna jedinica ne naplaćuju naknadu za korištenje, uporabu, zakup ili drugu naknadu tijelima državne uprave i drugim korisnicima državnog proračuna Republike Hrvatske koji su smješteni u nekretninama u njihovu vlasništvu.

"Uredba predstavlja podzakonski akt za provedbu Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a odnosi se na proces davanja na uporabu nekretnina u vlasništvu države državnim tijelima, korisnicima državnog proračuna, ali i jedinicama lokalne samouprave", rekao je Bačić.

Uredbom se propisuje da se nekretnine u državnom vlasništvu daju na uporabu tijelima državne uprave i drugim tijelima koja su proračunski korisnici državnog proračuna bez naknade, a pravnim osobama s javnim ovlastima ili drugim pravnim osobama osnovanim posebnim propisom čiji je osnivač Republika Hrvatska, javnim visokim učilištima, parlamentarnim političkim strankama i nezavisnim saborskim zastupnicima za potrebe obavljanja poslova iz njihova djelokruga, uz naknadu i bez provođenja javnog natječaja.

U odnosu na važeću Uredbu detaljnije je reguliran postupak davanja nekretnine na uporabu, a propisana je i komunikacija između resornog ministarstva i društva Državne nekretnine vezano uz raspoloživost nekretnina, kao i postupak u slučaju kada se nekretnina nije privela namjeni u propisanom roku.

Uredbom se daje i ovlaštenje tijelima državne uprave i drugim subjektima, osim parlamentarnim političkim strankama i nezavisnim saborskim zastupnicima, za obavljanje građevinskih radova radi privođenja nekretnine namjeni bez suglasnosti nadležnog ministarstva.

Zakon o trgovačkim društvima uvodi rodnu ravnotežu u uprave kompanija uvrštenih na burzu

Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) koje je Vlada danas poslala u Hrvatski sabor, imaju za cilj poboljšanje rodne ravnoteže među direktorima trgovačkih društava izlistanih na burzi, rekla je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović, pojasnivši kako se direktiva odnosi na trgovačka društva uvrštena na burzu, uz izuzeće društava koja zapošljavaju manje od 250 osoba i čiji godišnji promet ne premašuje 50 milijuna eura, a u Hrvatskoj je 25 takvih društava.

Plan je, dodaje, da do 30. lipnja 2026. predstavnici nedovoljno zastupljenog spola moraju zauzeti najmanje 40 posto položaja neizvršnih direktora te najmanje 33 posto svih direktorskih položaja, odnosno, izvršnih i neizvršnih direktora.

Propisuje se, također, kako će između kandidata koji su jednako kvalificirani prednost imati kandidat nedovoljno zastupljenog spola.

Izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja

U saborsku proceduru su poslane i izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja, kojima se, između ostaloga, predlaže povećanje pragova za prijavu za regionalne potpore i za potpore za usavršavanje i prekvalifikaciju, kazao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek, izvijestivši da se potpore za usavršavanje i prekvalifikaciju povećavaju s dosadašnja dva milijuna eura na najviše tri milijuna eura, a regionalne potpore na najviše 110 milijuna eura, dok je dosadašnji prag bio 100 milijuna eura.

Povećava se, rekao je, i prilagođeni iznos potpore za velike projekte ulaganja iznad 50 milijuna eura, sukladno povećanim pragovima za prijavu za regionalne potpore, a predlaže se i sniženje kriterija visine registrirane stope nezaposlenosti te povećanje maksimalnog iznosa potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta.

Pisane vijesti

Public link

Please use the above public link if you want to share this noodl on another website.