Izložbom „Kukci“ i konferencijom za medije predstavljena obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja

4. srpnja 2024. - U novoobnovljenim prostorima Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u zaštićenom kulturnom dobru - Palači Amadeo, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek otvorila je izložbu "Hrvatska prirodoslovna baština - Kukci" kojom se predstavljaju i nove muzeološke mogućnosti te gornjogradske ustanove. Na konferenciji za medije predstavljeni su rezultati jednog od kapitalnih projekata u Republici Hrvatskoj: "Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja - novi Hrvatski prirodoslovni muzej" i projekta "Provedba mjera zaštite zgrade i muzejske građe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja" koji su uspješno provedeni nakon više od tri godine intenzivnih, zahtjevnih i složenih radova obnove. Riječ je o projektu potpune obnove i dogradnje muzeja koji će se za građane, prema najavama otvoriti krajem rujna.

Ministrica Obuljen Koržinek iskoristila je i ovu prigodu da zahvali svim stručnjacima, koji su brzo reagirali i hrabro donosili hitne odluke, od konzervatora, restauratora, arhitekata i statičara do izvođača koji su pokazali kako mogu odgovoriti svakom izazovu te čak i u nesigurnim okolnostima, kao što je bio potres i pandemija, realizirati povijesnu obnovu hrvatske kulturne baštine i revitalizaciju potresom pogođenog područja.

Govoreći o velikoj važnost te povijesne prilike da se nakon dugih desetljeća zapuštenosti, obnove palače na zagrebačkom Gornjem gradu, ministrica je podsjetila kako se putem Ministarstva kulture i medija financira 18 projekata obnove, vrijednih palača, muzeja i javnih ustanova na kojima su uglavnom završeni radovi konstrukcijske obnove te dviju crkava od kojih je obnova crkve svetog Marka završena, a zahtjevnija obnova crkve svete Katarine još je u tijeku.

Uz bivši jezuitski samostan, današnju Galeriju Klovićevi dvori čija je obnova završena, kao što je dovršena i obnova konstrukcije i na zgradi Atelijera Meštrović, ministrica je podsjetila na obnovu i revitalizaciju palače Drašković u Opatičkoj 29, sjedišta Državnog arhiva u Zagrebu te nakon niza desetljeća provedenih u podstanarstvu, preseljenje Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u vlastitu zgradu - palaču Lovrenčić u Demetrovoj 18, koja se također obnavlja. Spomenula je također i konačno rješenje prostora Hrvatskog povijesnog muzeja, koji je uz Palaču Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch dobio i prostor Hrvatskog meteorološkog zavoda, kao i niz kulturnih i javnih ustanova koji se obnavljaju putem Ministarstva kulture i medija i u zagrebačkom Donjem gradu, među kojima su kazališta, muzeji, palače HAZU i mnoga druga zaštićena kulturna dobra. "Mnogi od nas još nisu ni svjesni kolika je važnost ovog povijesnog pothvata, jer kad se obnova završi, ostavit ćemo nasljeđe onima koji dolaze ojačane, protupotresno obnovljene građevine i riješene infrastrukturne probleme koji su bili zapušteni desetljećima", zaključila je ministrica.

Pohvalivši arhitektonski projekt Gorana Raka, ministrica je istaknula kako je taj muzej bio jedan od posebno zahtjevnih i složenih projekata obnove, koji će novim postavom, multimedijalnim prostorima, laboratorijima i mnogim drugim sadržajima ponovo privlačiti ne samo veliki broj turista, nego i dalje ostati jedan od najomiljenijih muzeja svih generacija Zagrepčana, koji su ostali vjerni i glazbeno-scenskim sadržajima ljetne pozornice Scene Amadeo.

Uz ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek i ravnateljicu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjanu Vlahović koja je prezentirala proces rekonstrukcije, obnove i dogradnje prostora muzeja koji je od oko 860 četvornih metara povećan na oko 3600 četvornih metara, pozdravnim govorom obratili su se ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Domagoj Orlić, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević te ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragan Jelić.

Ukupna vrijednost projekta obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iznosi 31,6 milijuna eura, a Ministarstvo kulture i medija financiralo je obnovu konstrukcije palače sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 9,7 milijuna eura.

Pisane vijesti

Public link

Please use the above public link if you want to share this noodl on another website.