Kvaliteta zraka u Europi i dalje se poboljšava, iako razine onečišćenja i dalje nisu sigurne u mnogim područjima

Ovaj je proizvod preveden isključivo radi praktičnosti korištenjem usluga Centra za prevođenje za tijela EU. Iako smo uložili sve napore kako bismo osigurali točnost i potpunost, ne možemo jamčiti za to. Stoga se na njega ne treba oslanjati u pravne ili službene svrhe. Izvorni engleski tekst treba smatrati službenom verzijom.

U kratkom izvješću EEA-a "Stanje kvalitete zraka u Europi 2024." predstavljeni su podatci o razinama ključnih onečišćujućih tvari u zraku u Europi u 2022. i 2023., a koncentracije su uspoređene sa standardima EU-a za kvalitetu zraka i razinama iz zdravstvenih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Podatci za 2022. konačni su te su ih potvrdile zemlje izvjestiteljice, dok se analiza za 2023. temelji na privremenim podatcima.

Iz analize EEA-a proizlazi da se kvaliteta zraka u Europi poboljšava, ali norme EU-a još uvijek nisu ispunjene diljem Europe. Samo je 2 % europskih postaja za praćenje u 2022. registriralo koncentracije sitnih čestica iznad godišnje granične vrijednosti EU-a. Međutim, gotovo svi Europljani (96 %) koji žive u gradovima izloženi su koncentracijama sitnih čestica (PM_2.5) koje su iznad razine definirane u smjernicama SZO-a.

Sitne čestice onečišćujuća su tvar koja uzrokuje najveće negativne učinke na zdravlje u cijeloj Europi. Te čestice uglavnom potječu od krutih goriva koja se upotrebljavaju za grijanje u kućanstvima, industrijske aktivnosti i cestovni promet.

Analiza EEA-a također pokazuje da postoje znatne razlike između zemalja i regija u pogledu zagađenosti, pri čemu područja srednje i istočne Europe pokazuju više razine onečišćenja. Tijekom 2022. samo je Island imao koncentracije sitnih čestica niže od razine iz smjernica SZO-a. Koncentracije veće od granične vrijednosti EU-a izmjerene su u trima državama članicama EU-a: Hrvatskoj, Italiji i Poljskoj.

U akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja europskog zelenog plana postavljen je cilj smanjenja preuranjene smrti uzrokovane sitnim česticama za najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 2005., dok je dugoročni cilj da do 2050. sitne čestice više značajno ne utječu na zdravlje. Ranije ove godine institucije EU-a postigle su dogovor o prijedlogu za ažuriranje direktiva o kvaliteti zraka s ciljem usklađenja normi kvalitete zraka u EU-u s razinama iz smjernica SZO-a i doprinosa ostvarenju ciljeva akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja.

Analiza EEA-a prva je analiza u okvirupaketa EEA-e "Kvaliteta zraka u Europi 2024.". Kasnije ove godine EEA će objaviti i analize o emisijama onečišćujućih tvari u zraku te o učincima onečišćenja zraka na ekosustave i zdravlje ljudi, što će obuhvatiti procjenu smrtnih slučajeva i bolesti uzrokovanih lošom kvalitetom zraka.