Božinović: Hrvatska nije niti će postati migrantski „hotspot“

Kada govorimo o povratku tražitelja međunarodne zaštite iz Njemačke u Hrvatsku, Njemačka je u ovoj godini Hrvatskoj najavila 1519 osoba u povratku, a vratilo se njih 401, izvijestio je ministar Božinović, dodajući kako s njemačkom stranom imamo dogovor o povratku još 182 osobe do kraja godine.

"To su brojke koje su operativno dogovorene s njemačkom stranom, a ove brojke koje se stavljaju u naslove, to je svjedočanstvo nefunkcioniranja uredbe Dublin III, s obzirom na to da je spomenuta Uredba pisan za neka druga vremena i okolnosti", pojasnio je.

Dodaje da je ova Uredba doživjela svoj neuspjeh početkom migrantske krize 2015. te se od tada na razini Europske unije razgovara kako se postaviti prema pitanju ilegalnih migracija i kako riješiti pitanje tražitelja međunarodne zaštite.

"Njihova struktura se promijenila. Teško da možemo govoriti o onom klasičnom statusu izbjeglica, a više o ekonomskim migrantima", kazao je.

Ministar je naglasio kako se, od početka migrantske krize, u Hrvatsku vratilo ukupno oko 3500 osoba.

Treba napomenuti, navodi, da smo ove godine 6958 osoba vratili iz Hrvatske kroz sustav readmisija sa susjednim državama, stoga kada vidite i taj omjer broja osoba koje su došle i onih koje smo mi vratili u druge države, dodaje, vidi se ta razlika.

Novi Pakt o migracijama na snazi od 2026.

Stvarnost na terenu je takva da smo koordiniranim postupanjem Granične policije na vanjskoj granici Hrvatske, ali i drugih sastavnica Ministarstva unutarnjih poslova, stvorili sustav po kojem Hrvatska nije, niti će postati, niti može postati bilo kakav "hotspot", ocijenio je ministar, a cijelo vrijeme govorimo da broj ljudi koji provedu jednu noć u Hrvatskoj nikad nije bio veći od 1000, dok su jutrošnje brojke negdje oko 650 osoba.

Činjenica je, kako je rekao, da je Europska unija usvojila novi Pakt o migracijama koji bi na snagu trebao stupiti 2026., a sukladno njemu izbjeći će se ovakve situacije i države koje budu prvi ulazak migranata dobile bi mogućnost da po ubrzanoj proceduri riješe pitanje statusa međunarodne zaštite.

Dodao je kako najveći broj ljudi neće ostvariti taj status.

Na pitanje kakav je plan države za migrante koji se vraćaju, odgovorio je kako plan ovisi o tome o kojem se broju migranata radi.

"Mi imamo planove, a ti planovi se razlikuju po kategorijama pritiska, od 1000 do 2000 ljudi ili eventualno više. Taj broj će u konačnici ovisiti o tome koliko smo mi efikasni na vanjskoj granici Republike Hrvatske", rekao je, ukazavši na to da je Hrvatska smanjila broj ilegalnih prelazaka u 2023. godini.

Naglasio je, također, kako će se intenzivno raditi na opremanju policije stacionarnim radarskim sustavima.

Hrvatska nije prva zemlja ulaska

Pojasnio je i zašto brojke o 16 tisuća migranata nisu točne.

"Njemačka, kao i sve zemlje koje nisu na vanjskim granicama, one su zemlje sekundarnih migracija. Kada dođu u kontakt s tim ljudima, gledaju gdje su oni prije bili. Mi smo na tzv. balkanskoj ruti, gdje migranti, koji su u prvoj fazi turisti, dođu u zračnu luku u Sarajevu i Beogradu, uzmu taxi i idu na granicu s Hrvatskom", objasnio je, istaknuvši da mi te ljude, kada ih nađemo unutar hrvatskog teritorija, registriramo.

Međutim, navodi, praktički su svi, osim onih koji dolaze avionima, morali prije ulaska u Hrvatsku proći neku drugu zemlju Europske unije, a to znači da njima Hrvatska nije prva zemlja ulaska.

Izvor: HRT/Vlada

Pisane vijesti

Public link

Please use the above public link if you want to share this noodl on another website.