Ministar Bačić na konferenciji 'Kakva nam stambena politika treba?'

Subvencija stanodavcima do tržišne cijene, aktivacija imovine i modificirani program poticane stanogradnje, modeli su koje država razmatra u koncepciji nacionalnog plana stambene politike, najavio je u ponedjeljak potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Riječ je o stambenoj strategiji koju Hrvatska donosi prvi puta od svoje samostalnosti, a kojom je predviđeno definiranje poluga uz pomoć kojih bi se osiguralo priuštivo stanovanje, prvenstveno mladim obiteljima, ali i ostalim građanima.

O tome se razgovaralo na konferenciji "Kakva nam stambena politika treba", koju su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Slobodna Dalmacija u Splitu.

Visoka stopa rasta cijena nekretnina, a posebno stanova, nije hrvatska posebnost, rekao je ministar Bačić te dodao da su cijene rasle u svim zemljama članicama EU-a u prvih deset godina članstva, posebno na Mediteranu.

"To se otprilike događa i kod nas, s tim da smo mi u međuvremenu dobili euro i ušli u Schengen, a uz to je bila i energetska kriza koja je dovela do povećanja cijena građevinskog materijala, proizvoda i usluga. Kad se to zbroji, cijene nekretnina rastu, velika je potražnja stranih kupaca i investitora pa je tako praktički svaka treća nekretnina u Hrvatskoj plaćena iz stranih izvora. Da bismo to prevenirali, predvidjeli smo realizaciju i aktivaciju velikog broja praznih stanova, kazao je ministar Bačić.

Hrvatska prema podacima DZS-a iz popisa stanovništva 2021. godine ima 600 tisuća nenastanjenih stanova.

Subvencija stanodavcima, aktivacija imovine i modificirani program poticane stanogradnje

Ministar Bačić najavljuje da će država ići na to da kroz "model mrkve" vlasnicima stanova koji bi ušli u njezin program priuštivog najma, ponudi naknadu iz državnog proračuna koja bi bila razlika između priuštive i tržišne cijene. Vlasnici stanova koji bi ušli u taj program trebali bi imati ugovor o najmu s korisnicima na razdoblje od pet do deset godina, a država bih ih subvencionirala razlikom između priuštive i tržišne cijene najma.

Drugi model je brza aktivacija neperspektivne imovine, a riječ je o brojnim vojarnama, školama i napuštenim objektima koji se mogu prenamijeniti, što je brže nego ići u komunalno opremanje građevinskog zemljišta, zauzimanja zelene površine i mijenjanja prostornih i urbanističkih planova.

Modificirana poticana stanogradnja je treći model. Njega bi provodio APN pri čemu bi s gradovima i općinama država ušla u bržu realizaciju izgradnje novih stanova na prostoru koji su predviđeni prostornim planovima.

Pošast apartmanizacije diže cijene i tjera mlade

Split više ide putem apartmanizacije nego ozbiljne stambene izgradnje, smatra potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) Mirjana Čagalj koja je rekla da je u razgovoru sa splitskim arhitektima shvatila da su nesretni kako se urbanizam nije nastavio razvijati pravcem u kojem su gradski kvartovi bili puni djece, igrališta, vrtića, škola i zelenila.

"Danas ta mjesta pretvaramo u apartmane. Znamo da Split ima 160 tisuća stanovnika, a ljeti u grad dođe oko 190 tisuća gostiju. Svima je primarno zaraditi, međutim stambena politika treba osigurati održivost između stanovanja i turizma jer djeca odlaze i ne mogu si priuštiti stanovanje po sadašnjim cijenama. Uz sve poticaje cijene kvadrata stanova rastu, došle su i do između tri i pet tisuća eura za kvartove koji niti su centar grada, niti su blizu", objasnila je Čagalj.

Takvu stambenu politiku treba promijeniti, smatra ona.

Izvor: HINA/MPGI

Pisane vijesti

Public link

Please use the above public link if you want to share this noodl on another website.