HNBlog: Uhvati me ako možeš: rast kamatnih stopa na oročene depozite

Kamatne stope hrvatskih banaka na depozite stanovništva relativno su slabo reagirale na podizanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB), što je u hrvatskoj javnosti potaklo brojne kritike. Povećanje kamatnih stopa na depozite može koristiti pojedinoj banci, no ako sve banke usklađeno podižu depozitne stope, počinju prevladavati nepovoljni učinci takvog djelovanja na njihovu profitabilnost, pa ga stoga banke katkad nastoje usporiti i odložiti, navodi se u novom HNBlogu "Uhvati me ako možeš: rast kamatnih stopa na oročene depozite".

Autori Suzana Jukić, Ivan Mužić, Vedran Šošić i Jurica Zrnc u blogu objašnjavaju da se porast kamatnih stopa intenzivirao se nakon što je jedna sistemski važna banka u listopadu prošle godine znatno povisila svoje depozitne stope, što je potaklo deponente na seljenje sredstava i tako ojačalo konkurenciju na tržištu depozita. No, seljenje depozita s vremenom se usporilo, pa su klijenti svoja sredstva sve više oročavali u istim bankama u kojima su ih već ranije držali, unatoč znatnim i čak rastućim razlikama u depozitnim kamatnim stopama između banaka. To upućuje na znatnu "ljepljivost" depozita, odnosno inerciju deponenata, koja je i jedan od izvora tržišne moći banaka. Upravo je ova inercija zajedno s osobinama tržišta, kao što su relativno visoka koncentracija depozita na nacionalnoj i lokalnoj razini, ograničena mogućnost prilagodbe kamatnih stopa na postojeće kredite zbog rasprostranjene prakse njihova fiksiranja te snažna kapitalna pozicija banaka i izraženi viškovi likvidnosti, omogućila održavanje zamjetnih razlika između kamatnih stopa koje različite banke nude na oročene depozite.

Iako analiza ponajprije upućuje na činitelje koji su važni na razini pojedinačne banke, zaključci bi se mogli poopćiti u smislu da su navedene karakteristike bankovnog sustava u kombinaciji sa znatnom inercijom klijenata pri izboru banke ublažili intenzitet povećanja kamatnih stopa na oročene depozite.