Potpredsjednik Koprivica položio vijenac na spomenik posvećen bici na Vučjem dolu

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju mr Momo Koprivica, položio je u ime Vlade Crne Gore vijenac na spomenik posvećen bici na Vučjem dolu, povodom 148 godina od ove veličanstvene bitke.

U bici na Vučjem dolu sažeti su viševjekovni ideali slobode i pravde, čijim upornim i istrajnim slijeđenjem je stečena državnost Crne Gore, njen međunarodno-pravni subjektivitet i državno-pravni poredak. U nadaleko čuvenoj i slavnoj vučedolskoj bici, ne samo da je zasijala nepokolebljiva težnja ka slobodi, već je i osvjedočena vrhunska vojna taktika, kao i izuzetna hrabrost crnogorskih i hercegovačkih ratnika, na čelu sa Knjazom Nikolom. Prisjećajući se Knjaza Nikole, Petra Vukotića, Baja Boškovića, Peka Pavlovića, Jola Piletića, zatim hrabrih brigadira, časnih boraca, prisjećamo se viteštva, slobodarstva, ali i etike i poštovanja međunarodnog ratnog prava i običaja, što je impozantan uspjeh, rijedak za ono vrijeme u svijetu, našeg slavnog vladaoca, cara junaka, i njegove vojske.

Bitka na Vučjem dolu je ne samo učvrstila temelje države, utrla put njenom punom međunarodnom priznanju, već je i stvorila osjećaj nacionalnog ponosa za vjekove, i pokazala da kada smo ujedinjeni u težnji ka slobodi i opštem dobru Crne Gore, u stanju smo da savladamo sve prepreke i uzdignemo sebe do visine istorijske slave, kojom je bogata riznica naše prošlosti. Upravo je to jedinstvo, dugo građeno kroz borbu za uspostavljanje države, a zapečaćeno 80 godina prije Vučjeg dola, za vrijeme Svetog Petra Cetinjskog, kroz Stegu, akt o u ujedinjenju Crne Gore i Brda, kojim je stvorena državna, politička i odbrambena zajednica, kao i osnov modernih institucija i zakonskog poretka. Ništa nema preče našem društvu i državi i u aktuelnom momentu, od napajanja sa tog vrednosnog vrela, jer je unutrašnja kohezija preduslov napretka i sveukupnog jačanja.

U danima kada slavimo bitku na Vučjem dolu, dužnost nam je prisjetiti se "Proklamacije Knjaza Nikole Hercegovcima obiju vjeroispovijesti" iz juna 1876. godine, kojom se proklamuju jednakost, bratstvo i pomirljivost, kao najviše vrijednosti, koje će biti u temelju države. Iskreno poručujući muslimanima "u slobodnoj Hercegovini vi ćete živjeti slobodno. Zakon će u njoj za svakoga jedan i jednak biti, a za sve pravedan. U vjeru vašu kao svetinju neće niko ticati", Knjaz je postavio temelj pravne jednakosti, međuvjerskog razumijevanja i tolerantne politike. Uživajući slobodu izvojevanu žrtvom ovih slavih oslobodilaca ratnika, dužnost nam je da sačuvamo i oživotvorimo ova načela, kao nepotrošivi istorijski kapital.

Crna Gora ima obavezu da sveukupno unaprijedi odnos prema ovoj slavnoj stranici svoje istorije, te da predanim radom ispuni vanvremena načela čijim je slijeđenjem i izvojevana ova bitka, ali i stvorena i učvršćena njena državnost.

Slava vučedolskim herojima! Živjela Crna Gora!